Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

Najnovije vijesti s otoka

IVAN VILIBOR SINČIĆ O PROBLEMU OTPADA

Član europskog odbora za okoliš, naš novi europski parlamentarni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić održao je tiskovnu konferenciju pred Ustavnim sudom RH zbog problema s otpadom u Hrvatskoj.

LAGUR RADIONICE

LAGUR Brač 24. listopada 2019. godine objavio je prve Natječaje iz svoje Lokalne razvojne strategije u ribarstvu. Riječ je o ukupno tri Natječaja namjenjenim različitim sektorima i korisnicima vezanim uz...

SUPETARSKI VATROGASCI U ERSMUS+ PROGRAMU

Mladi vatrogasci iz dobrovoljnog vatrogasnog društva Supetar završili su prošle nedjelje svoje sudjelovanje u Ersumus+ programu u slovenskoj Postojni.

U BOLU PREDSTAVLJEN PROJEKT AIRQ

Na Okruglom stolu o kvaliteti zraka u sklopu 11. nacionalnog znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem „ZAŠTITA ZRAKA 2019“ danas je u Bolu na otoku Braču predstavljen projekt AIRQ – Proširenje...

PREDLOŽENA HITNA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Udruga ZaNaS predložila je hitnu sjednicu Gradskog vijeća Grada Supetra na temu otpada i deponija.

GORNJI HUMAC

Na blagim obroncima, karakterističnim za stočarstvo,na istočnoj bračkoj visoravni, smjestio se Gornji Humac. Prvi se put spominje 1250. god pod hrvatskim imenom Hlmčane (ljudi koji žive na Humu). Oblik toga imena rijedak je na jadranskim otocima; pokazuje veliku drevnost i odnosi se uvijek na naselja.

POVIJEST

Gornji Humac je jedno od najstarijih i u prošlosti najistaknutijih bračkih naselja.

U Povaljskoj listini iz 1184. navode se brojni toponimi na tom gornjohumčanskom području hrvatskog podrijetla. Gornji Humac je vjekovno stočarsko-težačko naselje, gdje se stanovništvo bavilo i bavi sječom i prodajom drva, uzgojem pčela, te stočarstvom. Na bračkim visoravnima, osobito na području G. Humca gdje ima dosta kiše i u ljetnom razdoblju, raste tijekom cijele godina trava nužna za ispašu velikog broja ovaca. Kada je Plinije Stariji pisao o Braču glasovitom po uzgoju koza, A. Fortis hvalio brački sir i meso bračkih jarića, za vjerovati je da su obojica mislila na gornjohumčanski kraj.

Starina i značaj toga mjesta nekako su tajnovito skrivena u starim mirima ovoga mjesta. Ovdje na prostoru oko srednjovjekovnih naselja Dubravice, Graca, Mošuja, Pothuma i Straževnika zbivala se najranija hrvatska povijest na otoku. Sva navedena naselja opustjela su tijekom 15. i 16. stoljeća zbog kužne bolesti. Upravo raseljenim stanovništvom iz ovih naselje, prije svega, Mošuja i Dubravica, povećao se broj stanovnika G. Humca. Uskim se putevima G. Humac penje prema pjaci gdje se nalazi barokna crkva sv. Nikole s niskim zvonikom. Krenemo li strmim putem do groblja, na sam vrh Humca, pogled se otvara na sve strane: na pretpovijesne gradine i gomile po vrhovima Gračišće, Huma, Brkate, Vešca, Svetog Mihovila, Svetoga Duha sve do Vidove gore (778 m) na jugozapadu. Upravo gomile gradine kao što su na Malom Gračišću, Brkati, Straževniku i na Gracu na putu ka Selcima, svjedoče o davnim ilirskim prastanovnicima ove bračke visoravni.

Ondje su doseljeni Hrvati gradili svoje crkvice i grobišta, kao što je crkvica sv. Nedilje s grobljem na Gracu i crkvica sv. Mihovila s grobljem kod crkvice Svih svetih unutar zgaslih starohrvatskih naselja Mošuje i Dubravice. Nigdje na Braču nisu pretpovijesne gomile tako brojne kao na ovim vršinama. Po načinu ukopa u njima dade se naslutiti kako su mnoge osim gradišta, skloništa i stražišta bile i ukopišta.U tom pastirskom kraju mnogo je lokava, tzv. magni lacus (=velike lokve) iz rimskoga razdoblja.

Srednjovjekovna crkvice Svih svetih, podignuta je lomljenim kamenom, obložena obilnom žbukom, nadsvođena bačvastim svodom s dograđenim zvonikom na preslicu na pročelju. Nedaleko odavde su Pothume i Razdajina, stari zaseoci, kojima je vrijeme gotovo potpuno izbrisalo tragove. Staro pojilo Lokva, crkvica sv. Mihovila s ograđenim grobljem trajan su svjedok njihova gospodarskog i duhovnog okupljanja.

Brojni su spomenici spomena vrijedni. Posebno Gospina crkvica na groblju, koja je u svom starijem dijelu predromaničke gradnje. U crkvici se nalazi kameni triptih, najvjerojatnije potekao iz majstorske radionice Nikole Firentinca (15. st.). Također je u ovoj crkvi zanimljiva ograda od kovana željeza, raritetno djelo umjetničkog obrta u Dalmaciji.

Najistaknutija građevina u Gornjem Humcu jest župna crkva sv. Nikole na humačkoj pjaci, koja svoja barokna obilježja dobiva u 17.-18. stoljeću. Vrijedno je u njoj spomenuti triptih Bogorodice s Djetetom, sv. Mihovila s vagom koji ubija zmaja i sv. Nikole velikoga Jurja Dalmatinca ,te kameni reljefni triptih iz crkvice sv. Kuzme i Damjana na Smrčeviku. Crkveni zvonik iz 1512. zove se «zvono sv. Kuzme», jer je doneseno iz crkvice sv. Kuzme na Smrčeviku, naselju 2-3 km jugoistočno od Dubravica i Mošuja.

Mala crkvica, kapela sv. Roka u mjestu podignuta je u XVI. stoljeću. Iako je G. Humac naselje bračke unutrašnjosti, te mu stoga nije prijetila opasnost od gusara i Turaka kao mjestima uz obalu, dvije su obitelji ipak sagradile uz svoje kuće i kule za obranu, dva kaštela podignuta krajem XVI. st. Jedan je u dvoru obitelji Vrsalović-Pifar s puškarnicama i pločom s godinom gradnje 1585., a drugi je u dvoištu obitelji Brizić-Lukeš, koji je danas potpuno pregrađen.

Ovo je mjesto puno ožiljaka vremena. Drugi svjetski rat je ostavio neizbrisive ožiljke . Gornji Humac je 1943. potpuno spaljen, a 1944. bila su spaljena 24 zatočena muškarca u naselju. Može se reći da je Gornji Humac doslovno kao feniks iznikao iz vlastitoga pepela. Danas, prepun ambijentalnih konoba i gostionica, ovaj starac kao da uči kako se to punim plućima živi.

ŽUPA

Župna crkva sagrađena je u čast sv. Nikole. Dobiva svoja barokna obilježja u 17. i 18. st. U kraju mnogih srednjovjekovnih crkvica i ova župna crkva pokazuje na svojim zidovima, osobito s unutrašnje strane svetišta, kako je nadograđivana na temeljima starije crkve koja se spominje u vizitacijama iz 16. st., a posvećena je gospi od Pohođenja. Današnju crkvu posvetio je 1764. g. biskup Joakim Pontalti. Ima dva oltara i treći prema puku.

U njoj je danas izložen triptih velikog Jurja Dalmatinca: Gospa s Djetetom, sv. Mihovil i sv. Nikola. Ovaj triptih neodoljivo podsjeća na Dalmatinčeve glave sa središnje apside šibenske katedrale.

Do Dalmatinčeva djela je kameni reljefni triptih donesen iz crkvice sv. Kuzme i Damjana. U sredini je posjednuta Gospa s Djetetom, a sa strane su sveci koji u rukama drže kutije pomasti. Taj reljef pripada radionici Nikole Firentinca iz 15. st.

Od umjetničkih spomenika u župnoj crkvi spomenimo drveni kip sv. Ivana Krstitelja i sliku Gospe od Ružarja, Baldasarja D'Anne s početka 17. st.

Zvonik uz crkvu nema vitku završnu piramidu, karakterističnu za dalmatinske kampanele. U njemu je zvono iz 1512. g., a zove se zvono sv. Kuzme, jer je doneseno iz crkvice sv. Kuzme. Tamo se spominje za vizitacije 1637. g.

U mjestu postoji i crkvica sv. Roka, podignuta u XVI. st. i posvećena zaštitniku od kuge. Kult sv. Roka ovdje je bio vrlo jak, osobito među pastirima koji su donedavno u svojim stadima imali po nekoliko ovaca koje su bile u vlasništvu ove ctkve i zvale se "ovce sv. Roka".

Stanovnici srednjovjekovnih naselja Mošuje i Dubravice podigli su crkvicu Svih Svetih, gdje je bilo i groblje. Svoj mali hram podigli su lomljenim kamenom, obložili ga obilnom žbukom i dogradili nad pročeljem zvonik na preslicu.

Potkraj starog pojila Lokva nalazi se crkvica sv. Mihovila. U njoj je kameni reljef sv. Mihovila. Svetac smirena pogleda, s vagom u ruci, stoji na zmaju s raskrečenim panđama.

Vrijedan je spomenik i Gospina crkvica na groblju, u svojem starijem dijelu, također, predromaničke gradnje. U crkvici je kameni reljef majstorske radionice Nikole Firentinca (15.st.). Predstavlja Bogorodicu s Djetetom u sredini, a sa strane su sv. Petar s knjigom i ključevima, te sveti Ivan Krstitelj obučen u kostrijet. U crkvici je zanimljiva i barokna ograda od kovanog željeza kao rijetko djelo umjetničkog obrta na dalmatinskim otocima.

U župi se posebno slavi sv. Nikola (6.12.) zaštitnik i Gospa Miraška (2.7.), Velika Gospa, sv. Roko i drugi veliki blagdani.

FOTO GALERIJA

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Event-ura

7. SMOTRA SIRNICA OTOKA BRAČA

Narodna knjižnica Sutivan i Turistička zajednica Grada Supetra organiziraju "7. smotru sirnica otoka Brača", tradicijsku gastronomsku manifestaciju koja će se održati na Uskrsni ponedjeljak, 22. travnja 2019. u Supetru na...

4.MEMORIJAL BARBA JAKŠE HRŽIĆA

Pobjednici 4.Memorijala barba Jakše Hržića u podvodnom ribolovu su Ivor i Ico Ivelić (barkarijol Davor Šugar).

SVEČANO OTVOREN 14. BISER MORA

U Supetru je danas svečano otvoreno najveće kulinarsko natjecanje u Hrvatskoj i regiji, 14. po redu Biser mora.

TRIBINA O OTOCIMA

U Supetru će se u subotu, 6.4.2019. održati zanimljiva tribina na temu otoka i njihove energetske tranzicije u okvirima EU na kojoj će nastupiti i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula.

PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE UROŠ KOLIMBAT…

U Supetru će u petak, 26.10. biti predstavljena monografija Roberta Barille: "Uroš Kolimbatović".

TRIBINA ROTARY KLUBA BRAČ

Povodom obilježavanja 15 godina uspješnog rada i 90 godina osnivanja prvog Rotary kluba u Hrvatskoj, Rotary klub Brač organizira prigodnu tribinu.

11. MEĐUNARODNI BRAČKI LJETNI KARNEVAL

Na našem otoku od 14. do 18. rujna održat će se 11. Međunarodni brački ljetni karneval.

PREDAVANJE NA TEMU "PROTOK VREMENA…

Prof. dr. sc. Daniel Denegri održat će u srijedu, 22. kolovoza u 21 sat u Galeriji Ivan Rendić u Supetru predavanje na temu "Protok vremena" i "Razvoj znanstvene misli".

PREDSTAVA "OTPISANE"

Na programu Supetarskog lita ove nedjelje, 29. srpnja s početkom u 21,30 sati u klimatiziranoj kino dvorani u Supetru možete pogledati predstavu "OtpisaNE".

"KIDS RUN" I "BRAČ RUN…

Jedna od najljepših trail utrka u Hrvatskoj "Brač Run" održala se ove subote u fantastičnoj atmosferi. Trčale su se dvije utrke - na 5 i 9,6 kilometara od Selaca do...

8. FESTIVAL DALMATINSKIH OTOČNIH KLAPA

Prošle je subote, u prekrasnom ambijentu supetarske Glavice, pred dominantno ženskom publikom, održan 8. Festival dalmatinskih otočkih klapa.

TENA LUKAS U ČETVRTFINALU BOLA!

Kaštelanka Tena Lukas bila je junakinja i drugog kola, u zadnjem meču dana, na centralnom terenu Bluesun tenis centra, je pobijedila Kanađanku Zhao sa 6:0, 2:6, 7:5.

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.