Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

BOŽIĆ 2017

Donosimo prvi u nizu tekstova Petra Vuškovića, potpredsjednika Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), u kojima će analizirati aktualne ekonomske i društvene teme od interesa i za bračke poduzetnike i gospodarstvenike.

 

 

 

Hrvatska obrtnička komora poslala je nove obračune komorskog doprinosa obrtnicima. Prema novim obračunima povećala se naknada Hrvatskoj obrtničkoj komori za 46% mjesečno. U vremenu poreznog i neporeznog rasterećenja gospodarstva je to svakako značajan namet obrtnicima i poduzetnicima.

Razlog povećanju naknade doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori leži u povećanju osobnog odbitka sa 2.600 na 3.600 kuna početkom 2017. Pritom se doprinos Komori računa kao 2% osobnog odbitka. Samim time se i doprinos povećao. Zanimljiva je to situacija obzirom da porezna reforma povećanjem osobnog odbitka rasterećuje poduzetnike. Time se ostavlja više novca tržištu. S druge strane, obrtnici su opterećeni višim naknadama komorskog doprinosa. Možemo zaključiti da porezna reforma nije baš cjelovita. Trebalo je predvidjeti navedene učinke porezne reforme.

Dakle, obrtnici moraju mjesečno plaćati 24 kune više – točnije 76 kuna umjesto 52 kune. Komora određuje iznos, način i dinamiku plaćanja. Obrtnici plaćaju doprinos kvartalno – 228 kuna u odnosu na prijašnjih 156 kuna. Godišnje je to 288 kuna više – 912 umjesto 624 kune.

U Hrvatskoj je oko 75.600 obrtnika. Kada taj broj pomnožimo sa 76 kuna i 12 mjeseci, dolazimo do rasta prihoda Hrvatskoj obrtničkoj komori od 68.947.200 kuna. Dizanje doprinosa nije značilo i povećanje kvalitete usluge prema obrtnicima za 46%.

Mnogi obrtnici ne vide uslugu Hrvatske obrtničke komore, smatrajući da obvezno komorsko članstvo nije potrebno. Naplata se provodi preko Porezne uprave gdje se obrtnika (poduzetnika) zadužuje po kontu na koji idu kamate za neplaćanje po dospijeću. Plaćanje je potrebno izvršiti jer će račun obrtnika inače biti ovršen. Ako račun obrtnika (poduzetnika) bude ovršen, nastaje i trošak provođenja ovrhe pri Financijskoj agenciji (FINA). Tada se javlja i problem narušavanja ugleda obrta ukoliko dođe do blokade računa. Tko bi želio poslovati s obrtom čiji je račun bio ili jest u blokadi.

Obrtnička komora opravdava dizanje doprinosa brojnim uslugama koje obrtnici mogu koristiti. Međutim, činjenica je da mali broj obrtnika uistinu koristi te usluge. Svakako treba pozdraviti promjenu koja obrtima koji su u registru od 1. listopada 2015. omogućuje da ne plaćaju komorski doprinos za prvu godinu poslovanja ali ona nije dovoljna. Povećanjem komorskog doprinosa smanjuje se konkurentnost obrtnika (poduzetnika). Na ovakav način Komora koči reforme i postaje otpornik. Zato treba sniziti upravo povećan namet obrtnicima. Znamo da slobodno tržište stvara poduzetničku inicijativu.

Centar za javne politike i ekonomske analize predlaže sljedeće promjene:
- u 2017. smanjiti postotak obračuna doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori s trenutnih 2% na 1% osobnog odbitka. Dakle, treba sniziti upravo povećan namet obrtnicima.
- srednjoročno uvesti naplaćivanje naknade izravno samo od onih obrtnika koji traže i koriste komorske usluge.

 

Autor teksta: Petar Vušković

 

 

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn