Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

Vezano uz raspravu ekonomskih stručnjaka o potencijalnoj svjetskoj ekonomskoj krizi, prenosimo izjavu potpredsjednika Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), Petra Vuškovića.

 

 

 

“Ekonomija je dinamičan sustav kojeg slikovito možemo prikazati poput broda. Na brzinu broda utječu endogeni i egzogeni faktori. Endogene faktore možemo definirati kao makroekonomske koji utječu na stabilitet broda tzv. makroekonomska stabilnost. To je naša domena utjecaja.

Egzogeni faktori su oni vanjski na koje nemamo velikog utjecaja, a mogu imati utjecaj na brzinu broda (tzv. vanjski ekonomski ciklusi). Oni su poput valova koji mogu našem brodu naštetiti. Doduše valja istaknuti, što je brod manji (manje gospodarstvo) to je stabilitet broda bolji jer se smatra da su manje ekonomije otpornije na svjetsku krizu. Tu smo barem u dobroj poziciji.

Vanjski utjecaji koji mogu prouzročiti globalnu krizu su trgovinski konflikti Kine i SAD-a. Za sada svjetska ekonomija pokazuje tek simptome usporavanja ekonomije. Usporavanje ekonomije na globalnoj razini je vidljivo u smanjenoj likvidnosti u svjetskom financijskom sustavu. Banke manje međusobno posuđuju novac, krediti poduzećima opadaju, općenito smanjuje se ekonomska aktivnost. Međutim usporavanje ekonomije nije kriza. Empirijski je dokazano da ekonomija ima svoje poslovne cikluse te se svakih 5 do 10 godina izmjenjuju faze ekspanzije ili usporavanja. To je samo situacija u kojoj brod nešto slabije plovi. Potvrdu da neće biti značajnije krize daje i Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je prognozirao rast svjetskog gospodarstva od 3,7% u ovoj godini.

Za Hrvatsku se također predviđa rast BDP-a od 2,8%. Unatoč tome, Hrvatska bi se trebala fokusirati i dalje na makroekonomsku stabilnosti s naglaskom na privlačenju stranih investicija. Treba donijeti jasno definiranu strategiju ekonomskih prioriteta. Tako se radi plan ovladavanja krizom. Da li takav plan postoji, nažalost siguran sam da ne postoji. Dokaz tome može biti i slabo vođena industrijska politika (Uljanik, Petrokemija), ili demografska politika i problem iseljavanja. Jedan od imperativa je reforma obrazovnog sustava te usklađivanje upisnih kvota sa stvarnim potrebama na tržištu rada kako bi se spriječilo iseljavanje. I porezna politika mora dati svoj poticaj ekonomiji i smanjivanju iseljavanja. Trebali bi vidjeti što želimo s reformom javne uprave, mirovinskim sustavom, zdravstvenim sustavom, te da li smo spremni za euro. Neodlučnost prema strukturnim reformama nas može koštati.”

 

 

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.