Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

TISAK NA MAJICE

Donosimo članak ekonomskog analitičara Petra Vuškovića, predsjednika Centra za javne politike i ekonomske analize, o stanju na tržištu rada.

 

 

 

Hoće li nam stanje na tržištu rada napokon otvoriti oči?

Sva problematika hrvatske ekonomije zrcali se kroz njeno tržište rada. Zašto je to tako?
Zato što nam tržište rada ukazuje na broj radno aktivnog stanovništva, broj zaposlenih, stopu nezaposlenosti, stopu nezaposlenih mladih osoba, usklađenost upisnih kvota fakulteta s potrebama tržišta rada, visinu prosječnih plaća, porezno opterećenje rada, karakter mirovinskog sustava. Tržište rada nam otvara oči i kod loše demografije i iseljavanja .

Iza svih nabrojanih varijabli tržišta rada stoje određena mjerenja i brojevi. Mjerenja ukazuju da je stanje na tržištu rada nepovoljno. To je konsenzus oko kojeg nema spora. Ali gdje je onda problem? Tržište rada je još nepovoljnije ukoliko uzmemo vremensku dinamiku kretanja hrvatske ekonomije.
Evo primjera! Ukoliko znamo da je negativni prirodni priraštaj u Hrvatskoj u 2017. - 17.614 stanovnika, to znači da ćemo za 15 godina imati manje radnog potencijala na tržištu rada. Zašto za 15 godina? Zato jer tada bi taj izgubljeni radni potencijal mogao raditi svoj prvi posao uz suglasnost roditelja ili zakonskog skrbnika. Ako sagledamo vremensku seriju u zadnjih 10 godina, podatci su još alarmantniji jer gubimo radno aktivnog stanovništva. To će rezultirati usporavanjem ekonomskog rasta jer ga neće tko imati generirati.

Slika 1. Prirodno kretanje stanovništva (izgubljenog radnog potencijala)

                                             Izvor: HZZ

Nadalje, tržište rada nas upućuje da sagledamo još jedan negativan demografski trend. To su iseljavanja. U zadnjih godina iselilo je 250 000 ljudi. Kao posljedicu toga imamo pad stope registrirane nezaposlenosti na 9% . Takav indikator stanja na tržištu rada prividno zavarava. Dokaz tome je da se istovremeno stopa zaposlenosti nije proporcionalno povećavala.
Hrvatsko tržište rada u Hrvatskoj ukazuje najmanje tri temeljne karakteristike:
- Nedostatak radne snage
- Nemotivirana radna snaga
- Nekvalificirana radna snaga

Nedostatak radne snage
Nedostatak radne snage uslijed velikih iseljavanja i negativnog prirodnog priraštaja će nas koštati nemogućnosti ostvarivanja veće razine ekonomske aktivnosti sagledane kroz bruto domaći proizvod (BDP). Razina BDP-a je u padu i procjena za ovu godinu je razina od 2,8%. Usporavanje ekonomije i iseljavanja su problem i u drugim zemljama. Poljska je problem nedostatka radne snage riješila zapošljavanjem milijuna radnika iz Ukrajine. Ukoliko bi trebali posegnuti za sličnim rješenjem, poželjno je da radna snaga bude iz zemalja koje su nama jezično i kulturološki slične kako bi tržište rada brže „apsorbiralo“ zaposlenika i počelo ostvarivati njegov radni potencija.

Nemotivirana radna snaga
Poslodavci imaju problem s nemotiviranom radnom snagom. Vjerojatno dobar dio radne snage koji je otišao, bio je motiviran promijeniti kvalitetu svojeg života, što je njihovo legitimno pravo. Nama je ostao dobar dio nemotivirane snage. Dokaz tome idu u prilog iskustva poslodavaca na tržištu rada. Loše pisani životopisi, nepojavljivanje na razgovorima za posao, nespremnost prihvaćanja uvjeta rada. Kako objasniti situaciju u kojoj jedna zagrebačka poliklinika mjesecima ne može pronaći spremačicu. Na razgovoru za posao, potencijalne kandidatkinje nisu spremne raditi subotom, ili kada su prihvatile rad subotom, moment razilaženja u razgovoru je bilo negodovanje oko pranja i peglanja kuta za medicinsko osoblje. Jedan od prijedloga povećanja motiviranosti radne snage može biti u povećanju minimalne plaće koja u 2018. iznosi 2.751,84 kn, povećanju osobnog odbitka s 3.800 kn na 5. 000kn, te postepenom smanjivanju poreznog opterećenja rada.

Nekvalificirana radna snaga
Najveći problem nekvalificirane snage se očituju kroz dvije gospodarske grane, turizam i graditeljstvo. To su naše dvije najaktivnije grane s rastom više od 10% na godišnjoj razini. Hrvatska je problem privremeno riješila s kvotama na radne dozvole. U 2018. godini odobreno je 38.769 dozvola.

Slika 2. Broj izdanih dozvola prema djelatnosti

                                                Izvor: HNB

Na koji način kvalificirana radna snaga može stvoriti gubitak za 149 052 aktivnih poslovnih subjekata na hrvatskom tržištu? Primjerice, građevinska firma iz Zagorja bila je suočena s mogućim gubitkom milijunskog projekta izgradnje kanalizacijskog sustava jer nije mogla pronaći kvalificirane radnike jer su isti otišli u inozemstvo radi boljih uvjeta rada. Problem nedostatka montera vodovodnih cijevi morala je riješiti najmom zaposlenika iz druge građevinske firme.

Problem nekvalificirane snage se može rješavati poticanjem strukovnih škola, prekvalifikacijama radne snage kako bi se odgovorilo na potražnu za radnom snagom, dualnim modelom obrazovanja gdje će učenici i studenti participirati u radu poslovnih subjekata kako bi dobili neophodno poslovno iskustvo koje bi ih bolje pripremilo za tržište rada, zatim usklađivanje upisnih kvota na fakultetima s potrebama na tržištu rada. Tu bi medijator trebao biti Zavod za zapošljavanje.

Postoji mnogo mjera kojima hrvatsko tržište može kratkoročno rješavati problem radne snage ali ako gledamo problem dugoročno, tada ćemo morati posegnuti za ozbiljnijim strukturnim mjerama. To su jačanje investicijske klime kroz poticanje direktnih stranih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Kako objasniti činjenicu da su radnici naša najbolja „izvozna roba“ U 2017. godini direktna strana ulaganja su bila na razini od 1.8 mlrd. eura, a inozemne doznake na 2 mlrd. eura. Takva statistika se mora popraviti u korist stranih ulaganja koja će otvarati radna mjesta i zadržavati radnu snagu. Treba poticati poduzetničke inicijative. Dobar primjer može biti grad Bjelovar koji želi biti prvi tax free grad u Hrvatskoj i koji će investitore osloboditi od poreza, komunalnih naknada, te im dati besplatnu zemlju u najam na određeno vrijeme kako bi mogli osloboditi svoj poduzetnički potencijal. Čeka nas reforma mirovinskog sustava i reforma javne uprave, a to su izazovi s kojim se tek trebamo suočiti.

 

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.