Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

Naš cijenjeni ekonomski analitičar Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA), dostavio je našem portalu Analizu izvještaja Country Report Hrvatska 2019. Svi pokazatelji, kao i ocjena europske komisije ukazuju da Hrvatska pokazuje napredak u provedbi reformi, odnosno da je izašla iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

 

 

Country Report Croatia 2019 procjenjuje napredak u provedbi strukturnih reformi. Europska komisija je u 2018. godini dala Hrvatskoj 4 specifične preporuke za provedbu reformi.
U ovom izvješću ocjenjuje napredak u njihovoj provedbi: Preporuka 1. Značajan napredak ostvaren je u jačanju fiskalnog okvira. Preporuka 2. Značajan napredak ostvaren je u provedbi mirovinske reforme, a ograničeni napredak u reformi obrazovnog sustava i konsolidaciji socijalnih naknada. Preporuka 3. Ograničeni napredak ostvaren je u provedbi reforme javne uprave. Preporuka 4. Ograničeni napredak ostvaren je u provedbi administrativnih rasterećenja poduzetnika, poticanju liberalizacije profesija i reformi pravosuđa.

Javne financije
Proračun opće države uravnotežen je zbog rasta prihoda (od poreza) i obuzdavanja rashoda. Povećala se održivost javnog duga. Obuzdavanje udjela rashoda države u BDP-u događa se zbog rezanja javnih investicija i ušteda na kamatama (financijski rashodi). Javne investicije smanjene su za više od 12% i našle su se na rekordno niskih 2,7% BDP-a. Dugo odgađane mjere jačanja fiskalne odgovornosti, poštivanja preporuka državne revizije i neovisnosti Fiskalnog vijeća usvojene su kroz novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti 2018. Udio poreza u BDP-u mogao bi se sniziti s 38% 2018. na 37% 2020. Uvedene su porezne olakšice za istraživanje i razvoj.

Poslovna klima
Nastavljaju se provoditi administrativna rasterećenja poduzetnika, kao dio aktivnosti za poboljšanje uvjeta poslovanja. Umjereni napredak ostvaren je u liberalizaciji profesija. Određene restrikcije kod reguliranja profesija nedavno su uklonjene: olakšanje marketinga odvjetnika, uklanjanje ekskluzivnih prava arhitekata, liberalizacija taksi usluga, uklanjanje restrikcija poreznim savjetnicima, promjena Zakona o računovodstvu kojime je prvotno bilo uvedeno obvezatno licenciranje za računovođe itd. Komisija navodi se pripremaju dva nacionalna plana koji će obuhvaćati 20 reguliranih profesija kako bi se rješavao problem velikih restrikcija koje još uvijek postoje.
Regulacija cijena energije ukinuta je kroz liberalizaciju. Postoji daljnji prostor za povećanje tržišne konkurencije i izbora potrošača kod prodaje električne energije i plina. Tržište ostaje visoko koncentrirano, pogotovo u sektoru električne energije (što se odnosi na ulogu HEP-a), gdje je mnogo novih igrača već izašlo s tog tržišta zbog manjka pristupa kapacitetima generacije, praksama koje otežavaju tržišno natjecanje i lošeg investicijskog okruženja. Komisija navodi kako je LNG projekt bitan zbog sigurnosti opskrbe.
Negativnu ocjenu dobila je sporost u provedbi reformi javne administracije, ujednačavanje politike plaća u najšire definiranom javnom sektoru, fragmentacija teritorijalne organizacije zemlje i izostanak reformi u dijelu upravljanja državnim i javnim poduzećima. Novi zakonski akt vezan uz upravljanje državnim poduzećima usvojen je u lipnju 2018. Ipak, veliko odgađanje njegovog usvajanja dovelo je do odgode mjera koje bi ubrzale aktiviranje državne imovine i privatizaciju manjinskih udjela države. Popis državnih poduzeća koja nisu za privatizaciju se smanjio, pa tako sada postoji 39 pravnih osoba od posebnog interesa. Mnoge od njih nastavljaju zadržavati snažnu prisutnost, pa i dominantni položaj u svojim sektorima. Primjerice, državna poduzeća potpuno dominiraju željezničkim sektorom.

Obrazovanje
Provedba kurikularne reforme „Škola za život“ je u pilot fazi u 74 škole. U jesen 2019. kurikularna reforma se proširuje na sve škole (njih 1.311). Fragmentacija i manjak transparentnosti otežavaju efikasnost sustava visokog obrazovanja. Unatoč naporima koji su učinjeni kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir, veza između potreba tržišta rada i visokog obrazovanja ostaje slaba. Zakonodavni okvir koji jamči upise jamči i autonomiju sveučilišta, koja stoga imaju poticaj na držanje visokih upisnih kvota jer mogu zarađivati od upisnina. Fakulteti i sveučilišta nemaju obvezu objave svojih financija, što državi smanjuje mogućnost usmjeravanja ulaganja u visoko obrazovanje, odnosno smanjuje efikasnost sustava. Strukovno obrazovanje također nije sukladno potrebama tržišta rada. Uspostavljena su 25 sektorska odbora za podršku Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, kako bi se razvili novi kvalifikacijski standardi za zanimanja, povezani s potrebama tržišta rada. Uspostavljeni su regionalni centri kompetencija (njih 25), koji će doprinijeti jačanju cjeloživotnog, formalnog i informalnog obrazovanja. Pokrenut je i pilot projekt dualnog obrazovanja u 11 strukovnih škola diljem zemlje. Kvaliteta i pristup obrazovanju odraslih ostaje izazov. U Hrvatskoj se 2% odraslih obrazuje dok je EU prosjek 11%

Javna uprava i pravosuđe
Mnoge lokalne uprave nemaju dovoljno razvijene kompetencije i odgovornosti za pružanje javnih usluga. Pružanje javnih usluga poboljšalo se daljnjim razvojem sustava e-Građani preko kojega je dostupno 50 e-usluga. Za razdoblje 2014.-2020. Hrvatskoj je alocirano ukupno 10,7 milijardi eura sredstava iz EU proračuna, što čini 3% BDP-a na godišnjoj razini. Do kraja 2018. bilo je ugovoreno 6,6 milijardi eura za razne EU projekte u Hrvatskoj, odnosno 62% alociranih sredstava iz EU proračuna. Kvaliteta i efikasnost pravosuđa još se trebaju poboljšati, unatoč napretku u smanjenju broja neriješenih sudskih predmeta. Trajanje sudskih postupaka je među najvećima u EU. Svi trgovački sudovi opremljeni su za e-komunikaciju. Sudske pristojbe moći će se plaćati elektroničkim putem uz 50% nižu naknadu. Racionalizira se mreža sudova kroz međusobna spajanja. I dalje ostaje zabrinutost glede neovisnosti pravosuđa, a takva je i javna percepcija. Loša percepcija javnosti je i kod pitanja korupcije, pogotovo vezano uz razinu jedinica lokalne uprave i lokalnih poduzeća, gdje postoje diskrecijske ovlasti. Konkurentska prednost na lokalnoj razini uglavnom se postiže kroz političke veze, umjesto kroz kompetencije.

Zdravstvo i mirovine
I dalje samo oko trećine osiguranika plaća punu premiju obveznog zdravstvenog osiguranja, što govori o niskoj stopi zaposlenosti. Osiguranje za osobe koje ne plaćaju doprinose (oko 42% svih osiguranika) pokriveno je transferima iz državnog proračuna, koji su i dalje ispod razine potrebne za punu pokrivenost osiguranjem. To doprinosi akumulaciji duga u zdravstvu. Funkcionalna integracija bolnica sporo napreduje. Mirovinska reforma usvojena je s ciljem poboljšanja adekvatnosti mirovina i osigurati dugoročnu održivost sustava.

 

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.