Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

ČUVARI I RUŠITELJI OTOČKE BAŠTINENakon duže stanke vratio nam se naš bloger Matić i to sa vrlo zanimljivom i aktualnom temom očuvanja prirode na našem otoku.

 

 

Čuvajmo Zemlju i prirodu na njoj, jer ih nismo naslijedili od svojih djedova i očeva, nego smo ih posudili od svojih potomaka – rekao je jednom davno Tatanka-Iyotanka, poznatiji kao poglavica Siouxa po imenu Bik Koji Sjedi. Ova misao je središnja tema ovog teksta, a razlog zbog kojeg ga pišem jest vijest da su se (i) na Braču pojavili ilegalni berači smilja. Na djelu su uhvaćeni i fotografirani ilegalni berači ove visoko cijenjene biljke, a prema onome što se vidi na fotografijama na naš su otok došli kombijima bjelovarskih i zagrebačkih registarskih oznaka. Naime, tema ilegalnog branja smilja aktualizirana je prije dva mjeseca otkako je krajem rujna Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijelo odluku o hitnoj zabrani branja smilja na otocima zbog neprimjerenog načina skupljanja ove biljke prilikom kojeg su mnogi berači umjesto rezanja vršnih dijelova biljke, tj. cvijeta, iz korijena čupali čitave grmove, uništavajući na taj način ne samo biljku nego i njezino stanište.

No, što je uopće smilje i o kakvoj se vrsti biljke radi? Njegovo latinsko ime je Helichrysum italicum, a raste na osunčanom mediteranskom kamenjaru od Portugala do Bliskog istoka. Njegova ljekovita svojstva su mnogobrojna – djeluje protuupalno, potiče izlučivanje želučanog soka, pomaže kod bolesti jetre, žučnog mjehura, nadutosti i reume, djeluje blagotvorno kod bolesti dišnih puteva… Međutim, pravi razlog njegove popularnosti je proizvodnja eteričnog ulja koje se koristi u kozmetičkoj industriji kao baza mnogih preparata za kožu lica.

Cijena tog ulja kreće se i do nevjerojatnih 1600 eura pri čemu je za jednu litru potrebno destilirati otprilike jednu tonu same biljke. Preko 90 posto otkupljenog smilja izvozi se u Francusku. Iako se to na prvi pogled čini mnogo, prema nekim procjenama u Hrvatskoj se godišnje ubere i do dva milijuna tona ove biljke, a otkupna cijena u destilerijama popela se ove godine sa četiri na čak deset kuna po kilogramu. Matematika je u ovom slučaju jako jednostavna – na sto kilograma ubranog smilja može se zaraditi i do tisuću kuna pa je lako razumljivo zašto mnoge obitelji i pojedinci u ovoj djelatnosti vide priliku za zaradu. Međutim, upravo zbog njegove visoke otkupne cijene mnogi berači počeli su prakticirati čupanje čitavih grmova smilja umjesto pravilnog branja vrhova biljke samo zato da bi dobili na kilaži, pritom ne mareći da zbog jednokratne zarade uništavaju čitavu višegodišnju biljku, ali i vlastitu priliku za ponovnu zaradu dogodine. Zamislite da netko bere grožđe na način da iz zemlje čupa čitave trsove ili masline – tako da pila cijela stabla!

Nije to prvi put da ljudska pohlepa svjesno uništava još jednu vrstu zbog neodoljivog zova univerzalnog boga – novca. Ta ljudska pohlepa opustošila je već Krk, Cres, Rab i Pag, a sad je kako vidimo stigla i do Brača. Otok oduvijek poznat po kamenu, maslinama i vinu na kojemu je osnovana prva dalmatinska vinarska zadruga (u Bolu 1903), prva uljarska zadruga u čitavoj Dalmaciji (u Povljima) kao i prva kamenarska zadruga (u Pučišćima), našao se ovaj put na udaru ne zbog svojih tradicionalnih resursa, nego, ironično, zbog samonikle mediteranske biljke koja na Braču raste uz stotine drugih ljekovitih biljaka i koju nitko nikada na ovom otoku nije promatrao kao izvor egzistencije.

Ti ilegalni berači smilja nisu ništa drugo nego uništavači mediteranske prirodne baštine i biljne raznolikosti koje je i Brač sastavni dio. Dolaze kriomice tko zna odakle kako bi radi šake kuna opustošili naše pašnjake, maslinike i laze rušeći pritom stoljetne gomile koje im priječe put do željenog plijena. Za razliku od ovih rušitelja postoje oni koji tu baštinu ljubomorno čuvaju, oni koji paze na svoje maslinike, vinograde i pašnjake, oni koji obnavljaju gomile koje su im preci ostavili u naslijeđe, oni koji su odrasli uz ruzmarin, kadulju, mirtu, lavandu… i – smilje.


Za razliku od rušitelja, oni su čuvari bračke prirodne i kulturne baštine.
To su otočani.

 

 

Milan Matić

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

background-wave