Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

Obrtništvo, odnosno zanatstvo, djelatnost je koja se obavlja osobnim radom na temelju vlastitog znanja i umijeća i praktički u raznim oblicima postoji od postanka čovječanstva a na Braču ima daleku prošlost i sukladno tome dugu tradiciju premda je bilo razdoblja kada je obrtništvo bilo na marginama sustava ili je otok bio siromašan pa su i zanatske potrebe bile minimalne.



U bračkom statutu iz 1305. godine, jednom od najstarijih statuta u Hrvata, nekoliko njegovih odredaba govori o tome koliko može primiti pojedini obrtnik za svoju vještinu i rad, o zaradi postolara i koliko može uzeti kožuhar za šivanje jednog kožuha a još u antičko doba na otoku se brao i obrađivao kamen. Opće je poznato da su splitska Dioklecijanova palača i antička Salona izgrađeni od bračkog kamena ubranog pored Splitske i Škripa.

Kamenarstvo je i danas na našem otoku jedan od osnovnih obrta i privrednih grana. Tijekom stoljeća  u zaštitu svojih interesa obrtnici su se udruživali u cehove, stručne udruge obrtnika koji su sve do druge polovice 19. stoljeća u mjestima gdje su djelovale odigrale veoma važnu gospodarstvenu, društvenu, kulturnu i vjersku ulogu. A kada je neki majstor nakon strogih provjera postao član ceha što je bila izuzetna čast, onda je to ujedno bilo jamstvo da će posao biti dobro obavljen. Nema očuvanih dokumenata kada su se brački obrtnici organizirali u cehove ali su zasigurno slovom zakona bili zastupljeni u njima.

U doba Austrougarske monarhije u čijem je sastavu bio i naš otok, točnije 1872 godine obrtništvo je i zakonski ukinuto ali je već nakon dvije godine ponovno ozakonjeno. Novim zakonom uvedena je obvezatna evidencija obrta, šegrta i kalfi, odnosno pomoćnika na usavršavanje u zanatskoj radnji, a raznorodnost obrta i obrtničkih proizvoda bila je u skladu s potrebama otočkog stanovništva. Područja koja su imala bar sto obrtnika morali su osnovati udruženje obrtnika čime su zapravo još 1874 godine udareni temelji udruženju, koje od tada do danas  djeluje u različitim povijesnim prilikama i neprilikama.


Tijekom dugih stoljeća brački obrtnici iskazali su vrhunsko umijeće u izradbi kamene, kovane i drvene ornamentika i predmeta očuvanih na  pročeljima bračkih crkava i unutar njih, na zgradama, interijerima, privatnim zbirkama i u zavičajnom muzeju u Škripu. Na pariškoj izložbi 1902 godine braća Radić dobivaju srebrenu medalju za kvalitetu vina. Boljanin Nikola Petrić ml. izrađuje prvi feral za ribolov na Jadranu tzv "Acetilen svieću" i na izložbi izuma u Beču pod visokim pokroviteljstvom cara Franje Josipa za njega dobiva drugo mjesto i srebrenu medalju. Na toj izložbi još su odlikovani Juraj Dorotić iz Sumartina i braća Čubretović iz Bola. Obrtnici i trgovci udruživali su se u zadruge pa su tako na Braču osnovane klesarske zadruge u Pučišćima 1902., u Selcima 1905. godine, a u suradnji sa splitskom Obrtničkom školom 1906. organiziraju se tečajevi iz klesarstva i polažu ispiti za klesare u Pučišćima. Obrtnička škola u Selcima otvara se 1907. i djeluje do ratne 1943. godine. Od 1946. godine do danas djeluje klesarska škola u Pučišćima.


U Povljima je još 1899. godine osnovana prva uljarska zadruga u Dalmaciji u Bolu 1902., prva vinarska zadruga u Dalmaciji. U Supetru je 1927. godine otvoren prvi smještajni objekt za turiste na Braču, u Sutivanu Ivan Grubšić otvara hotel "Vesna"," kapaciteta 28 kreveta, a u Bolu Ante Vidošević, kovač, trgovac i ugostitelj 1928. godine otvara pansion Vidošević, itd.

Osim uobičajenih bračkih obrtnika tridesetih godina prošlog stoljeća: kovači, mehaničari, drvodjelci, pekari, postolari, mesari, brijači, klesari, zidari i uljari  bila su tri brodograditelja u Milni i jedan na Bolu  jedan pecar rakije u Pučišćima, jedan mlinar i dva bačvara u Selcima i jedan bačvar u Sumartinu, dva proizvođača soda vode na Bolu, te po jedan dimnjačar, bojadisar i fotograf u Supetru. U to doba bilo je i nekoliko tradicijskih zanata koja nisu bila registrirana poput izrađivača samara i opanaka. Nakon drugog svjetskog rata ukida se privatno vlasništvo a imovina obrtnika postaje "općenarodna imovina".


Današnji tehnološki i tehnički napredak donio je nove zanate pogotovo na polju elektronike i elektrotehnike. Potisnuti su tradicijski obrti i zanati poput kovača, mlinara, bačvara proizvođača soda vode, dimnjačara itd a potrebe za njima istini na volju danas su neznatne ili gotovo nikakve. Osamostaljenjem Hrvatske 1994. godine obnovila se hrvatska obrtnička komora i ozakonilo privatno vlasništvo. Osnovan je komorski sustav. Udruženje obrtnika Brač koje danas broji više od 600 članova u cehovima ribara, kamenara, ugostitelja, trgovaca, uslužnih i proizvodnih djelatnosti u sastavu je obrtničke komore naše županije.

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.