Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

Na potezu od Bola do uvale Blaca, na prisojnim stranama otoka zaštićenima od vjetrova i snijega, s obiljem špilja i pripećaka te većim brojem pašnjaka i povremenih izvora pogodnih za boravak pustinjaka i pastira, na zaklonjenim mjestima visoko nad morem, već od sredine 15. st. osnivaju se prve eremitaže utemeljene od svećenika iz Poljica i Splita.

 



Jedna od njih je i samostan/svećenička pustinja/ Dračeva luka... napušteno, zanemareno i poluruševno pustinjačko naselje, koje se u povijesnim ispravama zajedno sa njenim utemeljiteljima, monasima Tomom iz Duća i Lukom iz Poljica prvi put spominje 1512. godine. Bio je to sklop zgrada i gospodarskih objekata sa crkvom koja je (baš kao što je tu slučaj i sa puno poznatijem samostanom Blaca) djelomično ugniježđena u živoj litici ponad nje i posebnom malom grobljanskom crkvom. Samostan je tijekom vremena propadao a najviše je stradao u požaru 1952, koji je opustošio zgrade i okoliš nakon čega je posve napušten. U spomenutom požaru uništen je veliki dio bogatog inventara i vrijedne arhivske i povijesne građe ao ono što je ostalo sačuvano prebačeno je u Dominikanski samostan u Bolu.

U inventaru koji je spašen iz požara nalazi se i jedan od samo 11 sačuvanih primjeraka Hrvatskog glagoljičkog Prvotiska iz godine 1483., najstarije hrvatske tiskane knjige poznate i pod nazivom Misal po zakonu rimskoga dvora. Ova veličanstvena glagoljska inkunabula od 440 stranica veličine 12x26 centimetara otisnuta je u nakladi od 260 primjeraka, glagoljičkim pismenima, dvobojno crnim i crvenim slovima, točno 22. veljače 1483. godine, po starom, Julijanskom kalendaru. Bilo je to samo 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove* Biblije u Mainzu godine 1455., a devet godina prije otkrića Amerike 1492.

Uz svećničku pustinju Dračeva luka na utemeljena je još i pustinja u Zmajevoj špilji (Dragonjina špilja) te ermitaže pustinjakinja u samostanu Silvio, Dutić i Stipančić
U prvoj polovici 15. st. kuga je u dva navrata poharala Brač (1425./27. i 1434./36.) pa na opustjelom otoku nestaju stara naselja u unutrašnjosti, poput Straževnika, Podhuma, Mošuja, Dubravica, Graca i Podgračišća i počinje obnavljanje antičkih naseobina u priobalju čime nastaju nova naselja među kojima Murvica, mjesto u neposrednoj blizini samostana pa se spomenutim Pustinjama često pridaje zbirno ime Murvičke pustinje.

 


*Fun Fact: Jedan od najstarijih spomenika Johannesu Gutenbergu u svijetu, podignut je godine 1887. u Zagrebu, u Jurišićevoj ulici br. 7, a izradio ga je istaknuti hrvatski kipar Dragutin Morak (1839-1922.). Zagreb je tako postavio spomenik Johannesu Gutenbergu prije mnogih velikih europskih metropola, čak trinaest godina prije Beča primjerice u kojemu je spomenik ocu tiskarskog stroja postavljen 17. prosinca 1900.


Fotografije: Anna Hero

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn