Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

PUČIŠĆA

Pučišća su uz Supetar, najveće bračko naselje sa 1706 stanovnika smješteno na istočnoj strani otoka Brača.

Nastalo na dnu duboke uvale koja se račva na dvije: Pučiški dolac i Stipansku luku, ovo mjesto kao da nije voljelo more.

Uklanjalo se buri, povlačilo na okrajke uvala, ostajući skriveno u zavjetrini.
Postupno se kuće uzdižu nad lukom po strmim proplancima ostavljajući nenastanjene drage što se ka luci spuštaju s bračkih vršina.

U dnu Stipanske luke na skladnom mediteranskom groblju nalazi se začetak Pučišća u starokršćanskoj crkvici s krstionicom.

Stipanska luka dobiva ime po crkvi sv. Stjepana Prvomučenika iz 6. st. Drugo je naselje nastalo u Pučiškom docu gdje je zvor bočate vode i lokva na Rogoju. Naviknuto na udare mašklina u škrapu, na neposlušno veslo po buri i na tešku polugu i mlot što cijepaju blokove kamena u pučiškim kamenolomima, naselje je od gospodarskog, kulturnog, a sve više i turističkog značaja na otoku.

Općina obuhvaća mjesto Pučišća, središte Općine,te mjesta Pražnica i Gornji Humac. Jedinstvo i sklad obrambenih objekata, renesansnih oblika i baroknih zgrada s ambijentima ruralnog, težačkog karaktera daju Pučišćima posebnu draž i kolorit mediteranskoga naselja.

POVIJEST

Arheološki nalazi kao što je Jupiterov žrtvenik i rimska nadgrobna stela svjedoče o Pučišćima kao malenoj rimskoj naseobini u Stipanskoj luci.Izgradnja naselja u pučiškoj uvali počela je negdje nakon 1420. godine kad su prestale opasnosti od stalnih napada gusara. Meðutim ne zadugo. Nakon 1462., Pučišćanima su zaprijetili Turci, koji vladaju Neretvom i primorjem, ali uzmaka nije bilo. Mjesto je već bilo formirano, pa je valjalo misliti na obranu. Pučišćani podižu kaštele. Prvi, do danas očuvan i obnovljen, kaštel Ciprijana Žuvetića 1467., a potom Aquila, Prodić, Mladinić, Pinešić, Andrijević-Ivelić, Davidović, Čipčić, Bokanić i dr.

Trinaest njih, trinaest utvrda, trinaest ljepotica od kojih su neke sačuvane do danas (npr. Kaštel Ciprijana Žuvetića uz koji se nalazi renesansna palača, Akvilin kaštel i kaštel obitelji Dešković). Odatle Pučišćima ime Luka kula.

Pučišća su graditeljski takoðer vrlo zanimljiva. U samom podanku luke nastale su prve graðevine stilskog graditeljstva. Meðutim sila zakon mijenja. Pritisnuti stalnom opasnošću s mora, umjesto renesansnih zgrada grade se obrambeni kašteli.

ŽUPA

Kršćanstvo je na prostor romanskih Pučišća došlo rano. To potvrđuje i pronađena starokršćanska bazilika iz VI.st.
Dolaskom Hrvata nastaje nova simbioza vjere i kulture.

U crkvi sv. Stjepana nastavlja se život župe. Naime, u sačuvani dio starokršćanske bazilike dograđena je starohrvatska crkva (XI.st.). U tim prostorima benediktinci su "molili i radili".

Zbog otežanih prilika življenja uz more u srednjem vijeku, veći dio stanovnika se premješta u unutrašnjost i osniva Straževnik. Oni koji su ostali bit će vezani uz crkvu sv. Stjepana. Župljni Pučišća i Straževnika bit će neko vrijeme pod pastoralnom skrbi župe Pražnica. Poslije 1420.g. iz prostora Straževnika i Pražnioca stanovništvo se spušta u Pučišku uvalu. Za obranu mjesta podignuto je 13 kula.

Godine 1566. Pučišća se osamostaljuju i postaju zasebna župa. Prvotna župna crkva bila je BDM na Batku koju je 1482.g. sagradio Ciprijan Žuvetić. Prvi župnik bio je Bernardin Prodić. Od 1576.g. simbol župe Pučišća je nova crkva sv. Jeronima.

Župna crkva sv. Jeronima započela se graditi s osnutkom župe 1566.g. Dovršena je 1576.g., a proširena je i preuređena 1750.g. (Ignac Macanović)

Sadašnji oblik crkva je dobila poslije produljenja 1856.g. Ta trobrodna crkva ukrašena je sa sedam oltara i onim prema narodu. Prvotni oltar s kipom sv. Jeronima izgradio je u maslinovu drvu Franjo Čiočić, umjetnik s Korčule 1578.g. Dio te kompozicije sagrađen je kasnije iznad glavnog oltara. Glavni oltar s lijepim tabernakulom vjerojatno je izgradio Bertapelle.

Oltar sv. Roka obogaćen je svečevom slikom, koja je djelo škole Palme Mlađeg. Nastala je početkom XVII.st. Godine 1986. bila je ukradena i 1987. pronađena. Na restauraciji slike uočene su vedute Splita i dio otoka Brača. Dio oltara sv. Roka je vrijedni drveni antependij.

Raspelo, sv. Križ djelo je nepoznatog majstora i najljepši primjer drvene plastike s konca XV.st. na Braču. Oltar sv. Ante Padovanskog jedan je od najljepših baroknih oltara na otoku.
Mala zanimljivost crkve je i "crna Gospa" - ikona izrađena u samostanu "Skopos na otoku Zakintu u Jonskom moru (Zoraida Demori - Stančić).

Crkvu uljepšavaju i orgulje koje je sagradio 1793.g. Gaetano Moscatelli. Godine 1856. obnovio ih je i povećao Josip Girardi. Župna crkva je i svojevrsni muzej i arhiv, tu su pohranjeni vrijedni spisi župne matice (iz 1566.g.), dio rukopisa župnika i povjesničara Andrije Cicarellija. Najvrijednije što čuva arhiv je Povaljska listina iz 1184.g. Crkveno ruho i namještaj svojevrsni su mali muzej.

Crkva sv. Stjepana pronađena je 1997.g. na groblju. To je starokršćanska bazilika iz VI.st. Istraživanja su pokazala ljepotu i veličinu tog zdanja. Dio ljepote su sačuvana apsida s trijumfalnim lukom, pod, prozorske tranzene, dio kamene plastike. U toj crkvi dograđena je starohrvatska crkva u XI.st. U tom prostoru pronađeni su starohrvatski grobovi. Taj prostor je majka mjesta i kršćanstva. Tu su benediktinci molili i radili, a augustinci od 1601. ili 1603. do 1791.g. ostavili pobožnost Gospi od Utišenja.

Crkva sv. Jurja nalazi se zapadno od Pučišća, na Veloj Bračuti, a sagrađena ju u XIII.st. U njoj je reljef sv. Jurja sa svecima, djelo škole Andrije Alešija. Uz ovu crkvu živjeli su pustinjaci, čuvari crkve.

Crkva BDM na Batku podignuta je primarno kao obiteljska crkva 1467.g., a podigao ju je pobožni Ciprijan Žuvetić. Poliptih u kamenu - BDM i sveci izradio je Nikola Radojković 1482.g. Ova crkva je župno svetište BDM, što pokazuju i zavjetni darovi. Crkvicu krasi zvonik na preslicu u kojoj je zvono iz 1575.g.

Crkva sv. Lucije nalazi se na Racu iznad župne crkve. Sagradio ju je Ivan Nikola Žuvetić 1563.g. U crkvi je slika na drvu s Bogom Ocem, anđelima i svecima.

Crkvu sv. Roka sagradila je obitelj Mladineo 1607.g. Glasoviti Juraj Mladineo, upravitelj venecijanske galije, produljio je tu kapelicu 1686.g. Crkva je obnovljena i 1848.g. U crkvi su drveni kipovi sv. Roka i svetaca.

Crkva Gospe Lurdske sagrađena je 1906.g. u Čelu, na ulazu u mjesto. U crkvi je Lurdska špilja s kipovima BDM i Bernardice.

FOTO GALERIJA

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.