Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

BOL

Bol je, bez zadrške, najpoznatije turističko središte Brača. Nalazi se na srednjem dijelu južne obale otoka. Priroda ga je doista mazila, ne škrtareći ljepotom. Istočno i zapadno od mjesta nižu se brojne lijepe plaže. Najpoznatija među njima, po mnogima najljepša na Jadranu, je plaža Zlatni rat. Jedinstveni je to prirodni fenomen: poput jezika pruža se prema morskoj pučini, a ovisno o tome otkuda pušu vjetrovi i kako udaraju valovi, pomiče se, i čini se nikada nije isti.

Ulaskom u Bol, odškrinut će vam se vrata povijesti koja seže sve do antičkoga doba. Da je mjesto bilo naseljeno i u rimsko doba, svjedoče tragovi «villae rusticae», rimska piscina (nakapnica za vodu), te nadgrobne stele i reljefi. Tu su i starokršćanski sarkofazi s uklesanim križevima, predromanička crkvica sv. Ivana i Tudora (11. st.), a na čijim je temeljima otkriven kasnoantički sklop građevina, biskupska rezidencija…Iznad Zlatnog rata ostaci su zidova rimskog nadsvođenog bazena./p>

Na teško dostupnim liticama ponad Bola ilirska je utvrda Koštilo. Pohrvaćeno ime Bol(latinski vallum-ukop, zemljani bedem) prvi se puta spominje 1184. godine, kada je u biskupskoj palači (na mjestu današnjeg dominikanskog samostana) održano vijećanje bračke uprave s knezom na čelu, radi obnove benediktinskog samostana u Povljima. Posebnu važnost za duhovni i kulturni život Bola ima osnivanje dominikanske zajednice 1462. godine, te izgradnja samostana s crkvom 1475. godine na poluotočiću Glavica, koji danas čuva zbirke pretpovijesne i antičke pomorske arheologije, rimsku i onu ranohrvatskog graditeljstva i kiparstva, numizmatičku zbirku, te zbirke inkunabula i crkvenih predmeta. Posebnu pažnju zaslužuje oltarska pala Jacopa Tintoretta «Madona s Djetetom i svecima» iz 1563. god.

Bol je mediteranski gradić bijelih kamenih kuća, među kojima se ističe utvrđeni gotički ljetnikovac uz more, s kraja XV. i početka XVI. stoljeća. Na obali je renesansno-barokna palača s kraja XVII. stoljeća, u kojoj se nalazi galerija «Branislav Dešković» s bogatim fundusom suvremene hrvatske umjetnosti.

Na mjestu nekadašnje crkve izdigla se barokna crkva Gospe od Karmela, koja je proširivana u XVIII. stoljeću, s kipom Anđela s Veronikinim rupcem iznad vrata. Smatra se da kip potječe s prvotne crkve.

Bol danas u svojim hotelima visoke kvalitete: Kaštil, Borak, Elaphusa, Bretanida, Bonaca, Ivan, depadansama i turističkim apartmanima ima velik broj smještajnih jedinica te više tisuća ležaja u privatnom smještaju. Kao najveće turističko središte na otoku, osim mnoštva malih restorana uz more, diskoteka i klubova, ovo mjesto nudi brojne kulturno-sportske sadržaje ( dvadesetak igrališta i veliki teniski stadion s 1820 sjedećih mjesta…).U bolskom akvatoriju pravi je surferski raj zbog izuzetno povoljnih vjetrova.

POVIJEST

Ulaskom u Bol, odškrinut će vam se vrata povijesti koja seže sve do antičkoga doba. Da je mjesto bilo naseljeno i u rimsko doba, svjedoče tragovi «villae rusticae», rimska piscina (nakapnica za vodu), te nadgrobne stele i reljefi. Tu su i starokršćanski sarkofazi s uklesanim križevima, predromanička crkvica sv. Ivana i Tudora (11. st.), a na čijim je temeljima otkriven kasnoantički sklop građevina, biskupska rezidencija…Iznad Zlatnog rata ostaci su zidova rimskog nadsvođenog bazena.

Na teško dostupnim liticama ponad Bola ilirska je utvrda Koštilo. Pohrvaćeno ime Bol(latinski vallum-ukop, zemljani bedem) prvi se puta spominje 1184. godine, kada je u biskupskoj palači (na mjestu današnjeg dominikanskog samostana) održano vijećanje bračke uprave s knezom na čelu, radi obnove benediktinskog samostana u Povljima.

Posebnu važnost za duhovni i kulturni život Bola ima osnivanje dominikanske zajednice 1462. godine, te izgradnja samostana s crkvom 1475. godine na poluotočiću Glavica, koji danas čuva zbirke pretpovijesne i antičke pomorske arheologije, rimsku i onu ranohrvatskog graditeljstva i kiparstva, numizmatičku zbirku, te zbirke inkunabula i crkvenih predmeta. Posebnu pažnju zaslužuje oltarska pala Jacopa Tintoretta «Madona s djetetom i svecima» iz 1563. god.
Bol je mediteranski gradić bijelih kamenih kuća, među kojima se ističe utvrđeni gotički ljetnikovac uz more, s kraja 15. i početka 16. stoljeća. Na obali je renesansno-barokna palača s kraja 17. stoljeća, u kojoj se nalazi galerija «Branislav Dešković» s bogatim fundusom suvremene hrvatske umjetnosti.

Na mjestu nekadašnje crkve izdigla se barokna crkva Gospe od Karmela, koja je proširivana u 18. stoljeću, s kipom Anđela s Veronikinim rupcem iznad vrata. Smatra se da kip potječe s prvotne crkve.

ŽUPA

Da je kršćanstvo u Bolu prisutno još u ranim stoljećima, očevidno je i po otkrivenim ostacima crkve sv. Ivana Krstitelja.

Postoji, naime, zdanje ispod današnje crkvice koje seže u VI. st. - s freskama. Na Glavici, u sklopu sadašnjeg dominikanskog samostana, nalazi se "Biskupija" gdje je odsjedao hvarski biskup kad bi boravio na Braču. U njoj je godine 1184. nastala najstarija ćirilicom napisana listina, zemljoknjižna isprava, zvana "Povaljska listina" koja se sada čuva u župnom uredu u Pučišćima.

Brački knez Petar Zacharija izdao je 10. X. 1475. darovnicu kojom je dominikancima darovao poluotok Glavicu, gdje su oni sagradili svoj samostan i crkvu sv. Marije Milosne. Vrijedi spomenuti glavnu oltarsku palu u crkvi, koju je 1563. izradio mletački slikar Jacopo Tintoretto. Sada se čuva u dominikanskom muzelu za koji je preuređen dio samostana. U muzeju je i starohrvatski pleter na zabatu iz IX. st. kao i murvički glagoljski misal iz 1483. g. U samostanskoj crkvi je hrvatski barokni slikar Tripo Kokolja (1661.-1713.) pod korom crkve oslikao slike dominikanskih svetaca, a središnja slika prikazuje sv. Dominika.

Bol je svoju župu dobio 1462., a matične knjige se vode od 1603.

U muzeju dominikanskog samostana postoji zbirka podmorske arheologije, numizmatička zbirka, misno ruho i liturgijski predmeti. Tu je i zanimljiva zbirka malih predmeta iz špilje Kopačina, starih nekoliko tisuća godina, zatim pinakoteka s već spomenutom Tintorettovom slikom, vrlo vrijedne inkunabule i stari dokumenti.

Gledajući pročelje, župna crkva je baroknog stila. Započela ju je graditi obitelj Vužić (Vusio) uz sudjelovanje obitelji Andreis i drugih pojedinaca. Odmah je posvećena Gospi od Karmela.
Najprije je sagrađena današnja kapela, zatim se 1690. nastavlja gradnja sjevernog i južnog zida, da bi se gradnja ponovno nastavila tek 1786., a dovršena je 1787. g. Godine 1788. biskup Stratico dopustio je u ovoj crkvi obavljanje nekih pobožnosti: križnog puta, 40-satnog klanjanja, devetnice za Božić ujutro s matutinom. Kako je mjesto raslo, tako se i ova crkva sve više upotrebljavala u liturgiji, da bi šezdesetih godina ovog stoljeća postala župna crkva (umjesto samostanske crkve).
Iznad ulaznih vrata na pročelju je anđeo s Veronikinim rupcem. Taj motiv je ranijeg datuma od ove crkve, a sličan motiv postoji u Zmajevoj špilji.

Na području župe Bol postoji nekoliko crkvica. Nažalost, ne zna se kada su izgrađene, ali zasigurno najkasnije u XVIII. st. Crkvica sv. Josipa u Podbarju ("Podbrđe") je ponajveća od svih. Zatim, crkvica sv. Pavla na Zlatnom ratu, koja je nedavno obnovljena i crkvica sv. Antuna Padovanskog na Loži, koja je obnovljena 1987. g. uz novčanu pomoć Nicka Barhanovića koji živi u inozemstvu.

FOTO GALERIJA

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Zatvori' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.