Lupus je kronična autoimuna bolest kod koje imunski sustav zamjenjuje tjelesno vezivno tkivo za strane napadače, pa ga napada.

Jedan tip  je diskoidni eritematozni lupus DEL, napada samo kožu koja je izložena sunčevoj svjetlosti. Druga vrsta je ozbiljnija pod nazivom sistemski eritematozni lupus SEL, napada kožu i druge vitalne organe, česti izazivajući pojavu ljuskastog osipa u obliku leptira uz rub nosa i obraza, koji može ostaviti ožiljke ako se ne liječi. Može se upaliti i oštetiti vezivno tkivo na zglobovima, mišićima i koži, kao i na opnama koje okružuju pluća, srce , bubrege i mozak. Upala krvnih žila, posebno na prstima, može dovesti do lezija i čireva. Može također izazvati i bubrežnu bolest. Lupus karakteriziraju nepredvidljive faze remisije i pogoršanja koje se razlikuju intenzitetom i trajanjem.

Bolest nema tipičan tijek i može biti u rasponu od blage nelagode do onesposobljavajućeg oboljenja. Većina oboljelih su u dobi između 20i 35 godina, a 90 posto njih su žene.

SIMPTOMI

-izražena slabost, malo povišena temperatura i jaka bol u mišićima i zglobovima

-osip na koži lica ili tijela

-izrazito jaka osjetljivost na sunce

-gubitak težine, duševna smetenost, bol u grudima kod dubokog disanja

-čirevi u nosu , ustima i grlu

-povećani limfni čvorovi

-slab protok krvi u prstima ruku i nogu

-ogoljeli djelovi kože

-promjena boja mokraće ili učestalo ili otežano mokrenje

UZROCI

Nije utvrđena nijedna jednostavna tvar koja izaziva lupus, iako neka istraživanja upućuju na to da u osnovi lupusa može biti kombinacija genetskih, hormonskih i imunoloških čimbenika. Sklonost razvoju ove bolesti je nasljedna osobina. Elementi iz okruženja, od virusnih i bakterijskih upala do jakih emocionalnih stresova ili pretjerane izloženosti sunčanoj svjetlosti, mogu igrati važnu ulogu u izazivanju ili pospješivanju ove bolesti. Određeni ljekovi kao penicilin i antikonvulzivi mogu izazvati simptome slične lupusu. Visoka razina estrogenskog liječenja i oralnih kontracepcijskih sredstava mogu pojačati lupus.

Dijagnosticiranje lupusa može biti teško jer simptomi često nalikuju drugim bolestima i razlikuju se od bolesnika do bolesnika. Lječnik će napraviti kompletnu krvnu sliku, analizu trombocita i elektroforezu seruma da bi se utvrdila razina bijelih krvnih tjelešaca i bjelančevina plazme. Krajnji način utvrđivanja lupusa je analiza krvi na anti-DNA protutijela- koja pokazuje imate li protutijela za normalni genetski sadržaj u određenim stanicama.

LIJEČENJE

Lupus je teško kontrolirati zbog svoje nepredvidljive prirode. Kod blažih slučajeva, nesteroidni protuupalni lijekovi, kao što je acetilsalicilna kiselina npr. Aspirin može se koristiti za ublažavanje bolova u zglobovima. Trajan opis i jača bol u zglobovima mogu reagirati na  antimalarijske ljekove.Kratka kura kortikosteroida smanjuje upalu i temperaturu i preporuča se kod bujanja bolesti. Imunosupresori također smanjuju upalu potiskujući nenormalnu autoimunsku aktivnost. Antidepresivi i blaga sredstva protiv tjeskobe mogu pomoći kod problema spavanja koji često prate ovu bolest. Blagi kožni osipi mogu se liječiti kortikosteroidskim kremama lokalne primjene, a jače lezije mogu zahtijevati uzimanje fluoriniranih steroidnih krema .

PREHRANA

Ljudi oboljeli od lupusa često su alergični na hranu, što može otežati njihove simptome. Promjena u prehrani može smanjiti upalu i bolove. Nutricionisti preporučaju ukidanje svinjetine, govedine i mlječnih proizvoda te povećanu potrošnju ribe koja je bogata omega 3 masnim kiselinama- kao što je skuša, srdela i losos koje imaju protuupalna svojstva.Dodatne količine vitamina B5, C i E, selen, beta karoten, mogu pomoći oboljelima od lupusa.

PREVENCIJA

Budući da se nezna što izaziva lupus, ne postoji nikakav način prevencije. Na napadaje se može djelovati izbjegavanjem njihovih « okidača «, kao što su sunčeva svjetlost, stres, nedostatak sna. Pazite na prehranu i tjelovježbu.

Prilog: Inka Mandić

Komentari (0)