Brač Online

Naslovnica Tko smo mi Donacije Portal na Facebooku

LJETNE TEGOBEMnogima je ljeto omiljeno godišnje doba. Među ljubiteljima ljetnih mjeseci svakako su i roditelji male djece, a i mala djeca sama, kojima su dugi dani, sunčano vrijeme, ugodna jutra i tople večeri te godišnji odmor koji im daje više vremena za obitelj glavni razlozi koji ljeto svrstavaju u sami vrh poretka godišnjih doba.
No, kao i svako vrijeme, i ljeto sa sobom donosi neke opasnosti koje mogu postati i ozbiljni problemi. Naime, ljeti veliku prijetnju predstavljaju bolesti povezane s toplinom, koje se događaju kada je sustav za regulaciju tjelesne topline preopterećen, pa unutrašnja temperatura počinje rasti do opasnih vrijednosti. A najveći rizik za obolijevanje od bolesti povezane s toplinom, uz starije osobe, nose upravo mala djeca.
Zato se ovom prilikom još jednom prisjećamo one stare mudrosti - bolje spriječiti nego liječiti. No, dodali bismo da je jednako važno znati i kako liječiti, jer ponekad se ipak dogodi da nesreću ne stignemo spriječiti na vrijeme.
Dehidracija
Bebe i mala djeca mogu dehidrirati jako brzo, što im može čak i ugroziti život. Stoga je, uz znanje kako je prevenirati, ključno znati i kako prepoznati rane znakove dehidracije.
Naime, kako bi pravilno funkcionirao, organizam traži veću količinu tekućina i elektrolita, a mnoga stanja poput vrućice, vrućine, povraćanja, proljeva, nedovoljnog unosa tekućine, pojačanog izlučivanja sline, plakanja i čak disanja otvorenih usta može dovesti do povećanog gubitka tekućina. Ako se one redovito ne nadoknađuju, dolazi do dehidracije.
Bebe dugo vremena nisu svjesne žeđi i ne znaju tražiti tekućinu, već se samo osjećaju loše. Stoga je, do vremena kada postane žedna, beba vjerojatno već u stanju dehidracije.

Kako spriječiti dehidraciju?
• Uspostavite režim redovitog unosa tekućine kod svog djeteta. U normalnim uvjetima bi uobičajena rutina dojenja/bočice trebala bebu opskrbiti s dovoljno hranjivih tvari i tekućine (zdrava beba treba smočiti šest ili više pelena dnevno). Jednako tako, malom djetetu bi voda ili sok uz svaki obrok i užinu trebao osigurati dovoljno tekućine. Općenito, redovito povremeno uzimanje tekućine tijekom cijelog dana puno bolje hidratizira organizam od uzimanja veće količine tekućine odjednom.
• Prepoznajte situacije u kojima je vašem djetetu potreban pojačani unos tekućine - za jako vrućeg, vlažnog, vjetrovitog ili suhog vremena, pri pojačanom fizičkom naporu, u zatvorenim prostorima s klimatizacijskim uređajima i grijanjem, za vrijeme bolesti (vrućica, proljev, zatvor, povraćanje i sl.), tijekom pojačanog izlučivanja sline zbog rasta prvih zubića itd.
• Naučite prepoznati rane znakove blage dehidracije:
- suha usta
- nedostatak suza za vrijeme plakanja
- neraspoloženost i nervoza
- 3 sata ili dulje suha pelena
• Naučite prepoznati rane znakove ozbiljne dehidracije:
- suha usta i jezik
- suha, hladna koža
- visoka temperatura
- nervoza i neuobičajena pospanost
- upale oči, obrazi ili fontanela
- duboko i ubrzano disanje
- brz i slab puls
- grčevi u mišićima ili kontrakcije
• Ne zaboravite, najbolje rješenje za sprječavanje dehidracije kod osobe bilo koje dobi je - piti vodu!
Kako liječiti dehidraciju?
Čim primijetite bilo koji znak dehidracije kontaktirajte svog pedijatra, koji će procijeniti treba li dijete hitnu medicinsku pomoć ili ga možete liječiti sami kod kuće uz liječnički nadzor.
Ako je pedijatar propisao njegu kod kuće, dobro zapamtite njegove preporuke - koje tekućine dijete treba piti, koju hranu treba izbjegavati te treba li koristiti lijekove i koje. Većina beba može nastaviti s uobičajenim ritmom dojenja (bočice), dok za stariju djecu najbolja hrana za vrijeme liječenja dehidracije uključuje banane, rižu, žitarice i krumpire (u pripremi hrane treba koristiti što manje soli). Nemojte djetetu uskraćivati hranu kad je gladno, osim ako vam je tako savjetovao liječnik. Djeca s blagom dehidracijom ne trebaju uzimati nikakve specijalne tekućine, dok bi djeci s umjerenom do jakom dehidracijom pedijatar mogao propisati posebne tekućine za nadomještanje izgubljenih elektrolita i pomoć u hidrataciji organizma.
Obavijestite svog pedijatra o značajnim promjenama u ponašanju djeteta, ako razvije neke nove simptome ili ako vam se čini da se stanje ne poboljšava. Odmah potražite medicinsku pomoć ako vaše dijete:
- djeluje letargično i/ili dezorijentirano
- ima visoku temperaturu, povraća, ne može zadržati tekućinu
- ima crnu ili krvavu stolicu
- ima jake bolove u predjelu trbuha
- nije pokazalo znakove poboljšanja u posljednja 24 sata
Opekline od sunca
Iako se o opasnosti sunca već nekoliko desetljeća puno govori, pogled na plaže u podne ljetnog dana govori da velik broj ljudi u našem podneblju upozorenja još uvijek ne shvaća ozbiljno. I mada nekima preplanuli ten još uvijek djeluje privlačno, danas znamo da se zapravo radi o oštećenju kože koja se na taj način pokušavala zaštititi od sunčevih zraka. Zapravo, tamnjenje kože tek je upozorenje koje prethodi velikom broju mogućih negativnih posljedica pretjeranog izlaganju suncu poput smeđih mrlja, prijevremenih bora, ranog starenja kože, raka (melanoma) kože te ubrzanog razvoja raznih kožnih i drugih bolesti.
Djeca imaju kožu do pet puta tanju od odraslih ljudi, pa je stoga rizik od opeklina od sunca utoliko veći. Samo jedan slučaj ozbiljne opekline u ranom djetinjstvu udvostručuje rizik za najsmrtonosniji oblik raka kože - maligni melanom, dok čak i naizgled bezopasno tamnjenje kože u prvim godinama života može uzrokovati neke od najučestalijih oblika raka kože. Zato je izrazito važno malene što bolje zaštititi od sunca.

Kako spriječiti opekline od sunca?
Djecu mlađu od 6 mjeseci ne treba uopće izlagati jakoj sunčevoj svjetlosti, pogotovo ne ljeti i za najvećeg sunca. Zaštitnu kremu na tako malim bebama nikako ne treba koristiti bez liječnikova odobrenja.
Djecu stariju od 6 mjeseci potrebno je postepeno izlagati suncu - prvo na 5 minuta, a kasnije se izlaganja mogu produljivati svaki dan za 2 minute, do maksimalno 20 minuta dnevno.
Ljeti treba izbjegavati boravak na otvorenom u periodu između 11 i 16 sati.
U blizini vode treba pripaziti da se zrake sunca na dijete ne reflektiraju od vode. Također treba imati na umu da zrake sunca prolaze i kroz krošnju drveća i kroz oblake, što znači da se može izgorjeti i u hladovini i za vrijeme oblačnog vremena.
Dječje oči treba zaštititi šeširićem s obodom, a tijelo laganom odjećom. Razmislite o kupnji odjeće s ugrađenom UV zaštitom. Ako je dijete u kolicima, obavezno ih treba zaštititi zaslonom ili suncobranom.
Djecu koja su starija od 6 mjeseci potrebno je mazati zaštitnim preparatom. Ako se igraju u vodi poželjno je da zaštitno sredstvo bude vodootporno i potrebno ga je višekratno nanositi, nakon svakog kupanja.
Posebno treba pripaziti na pojačano prodiranje sunčevih zraka na mokroj koži te na njihovu štetnost za vrijeme jako visoke temperature, u vjetrovitim uvjetima, na velikoj nadmorskoj visini i u blizini ekvatora.
Potrebno je pripaziti i na dječjem igralištu. Naime, neka oprema na igralištima načinjena je od metala, koji se za vrućeg vremena može jako ugrijati. Posebno su opasni metalni tobogani, koji mogu ozbiljno opeći noge i guzu lakovjernog mališana.

Kako liječiti opekline od sunca?
Može se dogoditi da dijete, unatoč oprezu roditelja i poduzetim mjerama predostrožnosti, ipak dobije opekline od sunca. Ne očajavajte, postoje načini kako ublažiti posljedice pretjeranog izlaganja suncu.
Opekline od sunca tretiraju se jednako kao bilo koja druga opeklina. Kao prvo, dijete treba maknuti sa sunca i ohladiti, te izbjegavati fizički dodir opečenih područja (rukama, predmetima, odjećom i sl.). Dijete bi bilo poželjno okupati u mlakoj vodi te potom na opekline staviti hladne komprese. Nemojte koristiti nikakve preparate (kreme, losione, lijekove protiv bolova i sl.) bez savjeta liječnika.
Ako prilika iziskuje odjeću, dobro je izabrati što mekše odjevne predmete od čistog pamuka koji dišu (inače je najbolje dijete obući samo u pelenu).
Ako se pojave plikovi nikako ih ne treba bušiti. Površina kože pod plikom je sterilna, a bušenjem plika moglo bi doći do zagađenja tog osjetljivog, sloja kože.

Kroz svo vrijeme djetetu treba osigurati dovoljno tekućine (najbolje vode), jer opekline od sunca često u korak prati dehidracija.
Ukoliko se preko noći ne dogodi nikakvo poboljšanje stanja ili se situacija još pogorša, potražite savjet liječnika.
Toplinski udar
Česti su strahovi majki, a još češće starijih žena, da beba nije dovoljno obučena i da joj je hladno. No, dosta rjeđe se govori o tome kako je pretjerano utopljavanje jednako opasno.
Naime, tijekom prve godine beba još nema u potpunosti razvijenu regulaciju topline te nije u mogućnosti rashladiti se putem znojenja kao starija djeca ili odrasli ljudi. Zato pretjerano utopljavanje može vrlo lako i brzo dovesti do pregrijavanja, koje može voditi do opasnog i potencijalno kobnog toplinskog udara.
Toplinski udar događa se naglo, a prate ga vruća koža, suha ili vlažna, vrlo visoka temperatura, proljev, razdraženost ili bezvoljnost, smetenost, konvulzije i gubitak svijesti.

Kako spriječiti toplinski udar?
Dijete je potrebno odijevati u laganu odjeću i držati podalje od sunca. Također treba pripaziti i na pregrijavanje u nosiljci.
Djetetu je za topla vremena potrebno više tekućine, jednako kao i odraslim osobama. Stoga je potrebno djetetu često nuditi piće, a najbolji izbor je kvalitetna voda. Ako se radi o bebi koja je isključivo dojena, potrebno je povećati broj dojenja, odnosno dojiti na zahtjev.
Za vrijeme vrućeg i vlažnog vremena igru na otvorenom potrebno je ograničiti na prostor u hladovini i na vrijeme od 30 min. odjednom.
Dijete NIKADA ne treba ostavljati samo u automobilu, čak niti na minutu. Ovo posebno vrijedi za topla vremena, jer temperatura u automobilu dostiže kobne vrijednosti znatno brže no što mnogi pretpostavljaju, čak i uz poluotvorene prozore. Primjerice, ako je vani 35ºC, temperatura će za 15 min. u automobilu s poluotvorenim prozorima popeti na 40ºC, dok će u automobilu sa zatvorenim prozorima dostići čak 65ºC!
Dijete koje ima vrućicu ne treba dodatno utopljavati dodatnom odjećom, dekicama ili grijačima, već ga je potrebno rashladiti oblačenjem u laganu odjeću ili samo u pelenicu, držanjem prostorije u kojoj beba boravi na temperaturi od 21ºC, rashlađivanjem zraka (uz oprez da je beba podalje od struje zraka) te pranjem krpom i mlakom vodom ili kupanjem u opuštajućoj kupki tjesesne temperature. Skidanje visoke temperature preznojavanjem nikako se ne preporuča se za topla vremena.

Kako liječiti posljedice toplinskog udara?
Pokazuje li dijete navedene simptome te sumnjate na toplinski udar, potrebno je dijete zamotati u veliki ručnik koji je prije toga bio namočen u ledenu vodu (u veću posudu ili sudoper stavite kockice leda te ga napunite hladnom vodom iz slavine, zatim umočite ručnik te ga dobro istisnite). Odmah pozovite hitnu pomoć ili se s djetetom umotanim u hladan ručnik što prije uputite u najbližu hitnu službu. Ako se ručnik ugrije, postupak ponovite s novim ledenim ručnikom.
Ugrizi insekata
Ljeto je i priroda buja! I iako ljeti volimo uživati u tom punoj sjaju prirode, teško nam se pomiriti da su njen neizostavan dio, na žalost, i insekti.
Iako većina insekata s kojima se susrećemo nije opasna, njihovi ugrizi i ubodi gotovo uvijek uzrokuju bol i naporan svrbež, a neki mogu prenijeti i opasne bolesti ili izazvati teške alergijske reakcije. Zato je poželjno dijete u što većoj mjeri zaštititi od insekata i tako spriječi trpljenje posljedica njihovih aktivnosti.

Kako spriječiti ugrize insekata?
Ljeto je vrijeme kada je cijela priroda vrlo aktivna. To uključuje i insekte, koji za toplog vremena imaju jako puno posla i obično ne žele da ih ometaju. Stoga je poželjno držati se što češće dalje od mjesta na kojima se insekti skupljaju - oko hrane, u vrtovima punim cvijeća, oko stajaćih voda, hrpa drva i kamenja i sl.
Poželjno je izbjegavati odjeću pretjerano žarkih boja ili, još gore, cvjetnog uzorka, koji su insektima izrazito privlačni. Također u ljeto nije preporučljivo koristiti sapune, kupke i losione slatkog mirisa.
U situacijama u kojima je susret s insektima baš neizbježan, dobro je poslužiti se repelentom. No, potrebno je pripaziti na sljedeće: repelent se ne smije koristiti na bebama mlađim od 2 mjeseca, na prirodnim repelentima potrebno je dobro provjeriti na naljepnici proizvoda za koju je dob primjeren (npr. ulje eukaliptusa nije primjereno za djecu mlađu od 3 godine), repelent se treba nanositi umjereno i samo na mjesta na kojima je koža direktno izložena insektima, repelent se nikada ne smije nanositi na ruke te oko usta i očiju, repelent se ne smije nanositi niti na iziritiranu kožu ili rane, a nakon ulaska u zatvoreni prostor (van opasnosti od insekata) repelent je potrebno isprati s kože.

Kako liječiti ugrize insekata?
Kako temperatura zraka raste, slojevi odjeće padaju i ostavljaju sve veće dijelove kože na otvorenom, čime rizik od ugriza i uboda insekata raste. Zato je dobro znati učiniti kad nam se to dogodi.

Kod uboda pčele, ose ili stršljena važno je čim prije ukloniti žalac i potom to područje kože dobro oprati vodom te dezinficirati. Kako bi neutralizirali otrov možete napraviti kremu od soda-bikarbone i vode, a za ublažavanje svrbeži i natečenosti napravite oblog od leda ili hladne vode te možete u tankom sloju nanijeti kalaminski losion ili hidrokortizonsku kremu. Pripazite na alergijsku reakciju i ako vaše dijete pokazuje znakove otežanog disanja ili se osipa ili mu natekne jezik i usnice, odmah nazovite 112 za hitnu pomoć!
Ubode komaraca u pravilu nije potrebno posebno tretirati, mlada dječja koža će se od njih regenerirati u relativno kratkom vremenskom periodu. Vrlo mali postotak komaraca prenosi opasne virusne bolesti, a još manji postotak ljudi koje ugrize zaraženi komarac razvija najopasniji simptom - encefalitis. No, ako primijetite da je vaše dijete ugrizao komarac te da se potom pojavila visoka temperaturu ili da je dijete dezorijentirano ili jako osjetljivo na svjetlo, odmah kontaktirajte svog pedijatra.

Ako na djetetu pronađete krpelja, odmah ga uklonite. Pincetom uhvatite glavu krpelja što bliže koži i vucite polako i nježno. Ne čupajte krpelja naglo, jer bi ga mogli zgnječiti (i osloboditi tekućine koje mogu sadržavati potencijalno zarazne organizme) ili mu zaglaviti glavu u djetetovoj koži (ako se ovo dogodi, odstranite je pincetom). Ako vas pedijatar nije zatražio da sačuvate krpelja zbog identifikacije, bacite ga u toalet te obavezno operite ruke. Dio kože na kojem je bio krpelj očistite alkoholom ili nekim drugim antiseptikom. Ako primijetite da se oko ugriza pojavio osip u obliku crvenog prstena ili ako se kod djeteta pojavila temperatura, grčevi u mišićima ili zglobovima, odmah kontaktirajte svog pedijatra.

U slučaju ugriza pauka, područje kože dobro očistite sapunom i vodom. Ako sumnjate da se radi o otrovnom pauku (kao npr. crna udovica), djetetu na ozlijeđeno područje stavite hladnu kompresu kako bi usporili širenje otrova te odmah nazovite 112 za hitnu pomoć.

Utapanje
Za vrućeg ljetnog vremena najbolje osvježenje pronalazimo kupajući se u moru, rijeci, jezeru ili bazenu. I dok uživamo gledajući svoje malene kupače kako se vesele brčkajući se u vodi, uvijek su nam na umu i rizici u susretu djeteta i vode.

Kako spriječiti utapanje?
Dijete koje nije sposobno samostalno držati glavicu ne bi trebalo unositi u bazen ili neku drugu vodu. Prije nego savlada vještinu podizanja glavice pod kutem od 90 stupnjeva (većinom do 4. ili 5. mjeseca starosti), glava bi slučajno mogla klonuti pod vodu.
Dijete bi trebalo ići u vodu samo u pratnji odgovorne starije osobe koja se ne boji vode. Pri tome još veću pozornost treba obratiti na djecu koja vole vodu, budući da su ona u većoj opasnosti nego dijete koje se boji vode.
Ne dozvolite djetetu da potapa lice ispod vode, budući da u takvim situacijama djeca nastavljaju gutati vodu.
Na područjima uz vodu nikada ne skidajte pogled s djeteta koje puže ili hoda, koliko god plitka voda bila. Dovoljna je i jedna sekunda da se dijete dovede u opasnu situaciju u blizini čak i u vrlo malo količine vode (manje od 25 mm). Ako nekamo idete, povedite dijete sa sobom.
Ako kod kuće imate bazen, obavezno ga držite pokrivenim za vrijeme kada ga ne koristite, odnosno kada dijete može doći do njega bez vašeg nadzora. Ako u bazenu nedostaje pokrov na odvodu , nemojte ga koristiti dok ne otklonite taj nedostatak, jer bi usisna sila mogla ozbiljno ozlijediti dijete. Također, u bazenu koji ne koristite ne ostavljajte nikakve predmete koji bi mogli privući dijete u bazen, poput igračaka.

Kako liječiti utapanje?
U slučaju utapanja dijete treba čim prije dovesti do liječnika, čak i ako je ubrzo nakon vađenja iz vode došlo do svijesti.
Ako dijete ostane bez svijesti, zamolite nekoga da pozove hitnu pomoć 112 i počnite s reanimacijom. Čak i ako nema nikoga tko bi mogao pozvati hitnu pomoć, počnite s reanimacijom i nastavite sve dok dijete ne dođe svijesti ili dok ne stigne hitna pomoć, koliko god to trajalo.
Ako dijete počne povraćati, okrenite ga na bok kako bi spriječili gušenje. Sumnjate li na povredu vrata ili glave, imobilizirajte to područje.
Ubodi morskih životinja
Ubodi morskih životinja uglavnom nisu opasni, no poneko dijete može imati ozbiljnu reakciju. U takvom slučaju, potrebno je iz predostrožnosti hitno potražiti medicinsku pomoć.
Kako liječiti ugrize morskih životinja?
Za vrijeme čekanja pomoći, djetetu pružite prvu pomoć. Ona zavisi od vrste morske životinje, no u svakom slučaju ostatke bodlji je potrebno odstraniti pelenom ili komadom odjeće (da bi sebe zaštitili od uboda).
U slučaju obilnog krvarenja, šoka ili prestanka disanja poduzmite odmah odgovarajući postupak. Ne zabrinjavajte se zbog manjeg krvarenja, ono zapravo pomaže u izbacivanju toksina iz tijela. Mjesta uboda raže, morskog pauka, škarpine ili morskog ježinca dobro je minimalno 30 minuta, ili do dolaska medicinske pomoći, namakati u toploj vodi. Toksine meduze moguće je neutralizirati oblogom od alkohola.


Prilog: e-beba

Podijelite ovaj članak

Submit to DeliciousSubmit to DiggSubmit to FacebookSubmit to Google PlusSubmit to StumbleuponSubmit to TechnoratiSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn